Fasada se najbezbednije čisti metodom koja je prilagođena vrsti završnog sloja i stepenu zaprljanosti. Pranje fasada pod pritiskom primenjuje se samo kada je bezbedno za konkretnu podlogu, dok se kod osetljivijih fasada koriste blaže metode i odgovarajuća sredstva za čišćenje. Na taj način se efikasno uklanjaju nečistoće bez rizika od oštećenja fasade i termoizolacionog sistema.

Koje prljavštine se najčešće pojavljuju na fasadama?
Pre nego što se opredelite za čišćenje, hajde da objasnimo koje vrste prljavština se nalaze na fasadi. Svaka nečistoća zahteva posebno tretiranje i adekvatan metod uklanjanja.
- Prašina i nečistoće iz vazduha
Prašina, pesak, polen i druge sitne čestice svakodnevno se talože zbog čega fasada izgleda prljavo, posebno na hrapavim dekorativnim malterima. Kiša ih dodatno lepi za površinu, pa se vremenom stvara sloj nečistoća koji menja boju fasade i čini je starijom nego što jeste.
- Izduvni gasovi, čađ i industrijsko zagađenje
Objekti koji se nalaze pored prometnih ulica ili u industrijskim zonama znatno brže prljaju fasadu. Izduvni gasovi, dim i čađ sadrže masne čestice koje prodiru u pore završnog sloja, zbog čega ih nije moguće ukloniti običnim ispiranjem vodom.
- Alge, mahovina i buđ
Na vlažnim i osenčenim delovima fasade često se razvijaju alge, mahovina i buđ. Osim što stvaraju zelene i crne mrlje, ove naslage zadržavaju vlagu na površini i mogu ubrzati propadanje završnog sloja ukoliko se ne uklone na vreme.
- Tragovi vode i curenja
Neispravni oluci, klima uređaji ili loše rešena odvodnja često ostavljaju tamne tragove na fasadi. Na mestima gde voda neprestano curi brzo se stvaraju mineralne naslage, alge i buđ, pa će se fleke vraćati sve dok se ne otkloni uzrok curenja.
- Vremenski uslovi i starenje fasade
Sunce, kiša, sneg, vetar i velike temperaturne promene svakodnevno utiču na izgled fasade. UV zračenje postepeno bledi boju, dok padavine i vetar doprinose zadržavanju novih nečistoća, zbog čega fasada vremenom gubi prvobitni izgled.
Kako određujemo način pranja fasade?
Način pranja fasada određujemo nakon detaljnog pregleda objekta. Tom prilikom procenjujemo vrstu fasade, njenu starost, stepen zaprljanosti, prisustvo algi, buđi ili mahovine, kao i eventualna oštećenja završnog sloja. Na osnovu toga biramo odgovarajući pritisak vode, sredstva za čišćenje i tehniku rada kako bismo postigli najbolje rezultate bez rizika od oštećenja fasade.
Pored stanja same fasade, važnu ulogu imaju i visina objekta i mogućnost pristupa. U zavisnosti od uslova na terenu, radove izvodimo sa zemlje pomoću teleskopskih sistema, uz auto-korpu, skelu ili tehnikom industrijskog alpinizma. Na taj način omogućavamo bezbedno i temeljno pranje svih delova fasade, uključujući i površine koje su teško dostupne.
Kako profesionalno oprati fasadu
Da bi rezultat pranja fasada bio kvalitetan, svaki korak mora biti izveden pravilnim redosledom. Od pripreme objekta do završne kontrole, svaka faza ima svoju ulogu u očuvanju fasade i postizanju maksimalnog efekta čišćenja.
1. Prašina i nečistoće iz vazduha
Pre početka radova pregledamo kompletnu površinu objekta kako bismo utvrdili vrstu završnog sloja, stepen zaprljanosti i eventualna oštećenja. Posebnu pažnju obraćamo na pukotine, mesta na kojima se malter odvaja od podloge, tragove vlage i delove zahvaćene algama ili mahovinom. Na osnovu pregleda određujemo koje će se metode koristiti, koliki pritisak vode je bezbedan i da li je potrebno primeniti posebna sredstva za uklanjanje organskih ili masnih naslaga.
2. Zaštita prostora oko objekta
Pre početka pranja štitimo elemente koji ne treba da budu izloženi vodi ili sredstvima za čišćenje. U zavisnosti od objekta, zaštita može obuhvatiti prozore, vrata, rasvetu, utičnice, klima uređaje, baštenski nameštaj, dekorativne biljke, vozila i druge elemente koji se nalaze neposredno uz fasadu.
Na taj način sprečava se mogućnost oštećenja ili nepotrebnog prljanja tokom izvođenja radova.
3. Nanošenje odgovarajućih sredstava za čišćenje
Kada vrsta zaprljanja to zahteva, na fasadu se nanose profesionalna sredstva za čišćenje koja razgrađuju prljavštinu pre samog ispiranja. Kod algi, mahovine i buđi koriste se preparati koji deluju na mikroorganizme, dok se za uklanjanje masnih naslaga, čađi i industrijske prljavštine primenjuju sredstva namenjena razgradnji takvih nečistoća.
Nakon nanošenja, preparat se ostavlja da deluje određeno vreme kako bi prodro u naslage i olakšao njihovo uklanjanje. Upravo ova faza omogućava da se prljavština ukloni bez potrebe za prejakim pritiskom vode.
4. Profesionalno pranje fasada
Nakon delovanja sredstva pristupa se pranju koje izvodimo ravnomernim pokretima, od viših ka nižim delovima objekta, da bi voda prirodno odnosila razgrađenu prljavštinu. Mlaz se ne zadržava na jednom mestu, jer to može izazvati neravnomerno čišćenje ili nepotrebno opteretiti površinu.
Posebna pažnja posvećuje se spojevima oko prozora, vrata, oluka, okapnica i drugim osetljivim delovima fasade, gde je potrebno pažljivo dozirati pritisak i način rada.

Ekološki odgovorno pranje fasade uz garantovan kvalitet
Koristimo profesionalna i biorazgradiva sredstva za čišćenje, uz primenu sertifikovane alpinističke opreme za bezbedan rad na visini. Po potrebi vršimo probno pranje dela fasade kako biste se uverili u kvalitet usluge.
Metode pranja fasada – kako biramo odgovarajući način čišćenja?
Ne postoji jedna univerzalna metoda čišćenja fasade koja odgovara svim površinama. Način pranja zavisi od vrste fasade, stepena zaprljanosti, starosti objekta i vrste naslaga koje treba ukloniti. Profesionalno pranje fasade podrazumeva izbor metode koja će efikasno ukloniti prljavštinu, a istovremeno sačuvati završni sloj i zaštitna svojstva fasade. U zavisnosti od situacije, najčešće primenjujemo jednu ili kombinaciju više metoda čišćenja.
Ručno pranje fasada
Ručno pranje fasade primenjujemo na manjim površinama, osetljivim delovima fasade ili mestima gde nije moguće bezbedno koristiti uređaje za pranje pod pritiskom. Ova metoda nam omogućava veoma precizan rad i posebno je pogodna za detaljno čišćenje oko prozora, vrata, ukrasnih elemenata, dekorativnih lajsni i drugih delova koji zahtevaju dodatnu pažnju. Tokom ručnog pranja koristimo odgovarajuća sredstva za čišćenje, meke četke, sunđere ili druge alatke koje ne oštećuju završni sloj. Prljavština sa fasade se postepeno razgrađuje, a zatim uklanja bez agresivnog mehaničkog delovanja.
Iako je ručno pranje sporije od drugih metoda, ono omogućava veoma precizno uklanjanje fleka sa fasade i često predstavlja najbolji izbor za završnu obradu nakon glavnog pranja.
Soft wash – pranje fasade niskim pritiskom
Kod većine modernih fasada upravo je soft wash metoda najsigurniji način čišćenja. Za razliku od klasičnog pranja pod visokim pritiskom, ovde se ne koristi snaga vode kao glavno sredstvo za uklanjanje nečistoća. Najpre se na površinu nanose odgovarajući preparati koji razgrađuju prljavštinu, alge, buđ, mahovinu i druge organske naslage. Nakon što sredstvo dovoljno dugo deluje, fasada se ispira vodom pod niskim pritiskom. Na taj način najveći deo posla obavlja hemijski tretman, dok voda služi da ispere razgrađene nečistoće.
Prednost ove metode je što se završni sloj fasade ne izlaže velikom mehaničkom opterećenju. Rizik od oštećenja dekorativnog maltera je znatno manji, a rezultat je ravnomerno očišćena površina bez vidljivih tragova agresivnog pranja. Soft wash posebno se preporučuje za:
- demit fasade,
- silikonske i akrilne završne maltere,
- objekte zahvaćene algama i buđi,
- fasade koje dugo nisu održavane,
- površine kod kojih je potrebno nežno ukloniti biološke naslage.
Pored toga što uklanja vidljive nečistoće, pravilno izveden soft wash tretman doprinosi sporijem ponovnom razvoju algi i drugih mikroorganizama.
Pranje fasada pod pritiskom
Pranje fasade pod pritiskom jedan je od najefikasnijih načina za uklanjanje tvrdokornih nečistoća, ali samo kada se pravilno izvede. Česta je zabluda da će jači pritisak dati bolje rezultate. U praksi je mnogo važnije prilagoditi pritisak vrsti fasade nego koristiti maksimalnu snagu uređaja.
Prejak mlaz može oštetiti završni sloj fasade, skinuti deo dekorativnog maltera ili omogućiti vodi da prodre kroz sitne pukotine i spojeve. Zbog toga tokom rada ne koristimo isti pritisak na svim objektima. Kamena ili betonska fasada može podneti znatno intenzivnije pranje od demit ili druge termoizolacione fasade, koje zahtevaju mnogo pažljiviji pristup.
Pre početka radova procenjujemo od kog je materijala fasada izrađena, koliko je stara i u kakvom je stanju. Tek nakon toga određujemo odgovarajući pritisak i način pranja. Naš cilj nije da fasadu operemo što jačim mlazom, već da uklonimo prljavštinu bez oštećenja površine, kako bi fasada ostala čista, a njen zaštitni sloj sačuvan.
Pranje pod pritiskom najčešće daje odlične rezultate na:
- betonskim površinama,
- fasadnoj cigli,
- prirodnom kamenu,
- potpornim zidovima,
- ogradama,
- starijim mineralnim površinama koje mogu podneti intenzivnije čišćenje.
Kod ovih materijala visok pritisak omogućava brzo uklanjanje tvrdokornih naslaga, čađi i dugogodišnje prljavštine koje se teže skidaju drugim metodama.
Kombinovano pranje fasade
U praksi se veoma retko koristi samo jedna metoda čišćenja. Većina objekata ima različite vrste zaprljanja na različitim delovima fasade, zbog čega je kombinovanje više postupaka često najbolje rešenje. Na primer, severna strana kuće može biti prekrivena algama, dok je fasada okrenuta prema ulici zaprljana čađi i izduvnim gasovima. U takvim situacijama primenjuju se različiti preparati, različit pritisak vode i drugačiji način rada na svakoj površini.
Kombinovanjem hemijskog tretmana, ručnog čišćenja i pažljivo podešenog pranja vodom postiže se znatno bolji rezultat nego kada bi se cela fasada čistila na isti način. Upravo ovakav pristup omogućava da se uklone različite vrste nečistoća uz maksimalno očuvanje završnog sloja fasade.
Da li pranje pod pritiskom može da ošteti fasadu?
Može, ali samo ako se primenjuje nepravilno ili ako se primenjuje na površinama koje nisu predviđene za ovakav način čišćenja. Problem nije u samom uređaju, već u pogrešnom izboru pritiska, mlaznice, udaljenosti od zida i iskustvu osobe koja izvodi radove. Kada se voda usmeri pod previsokim pritiskom direktno u dekorativni malter ili spojeve između elemenata fasade, može doći do trajnih oštećenja koja se ne mogu rešiti običnim pranjem.
Zbog toga profesionalno pranje fasade ne podrazumeva korišćenje maksimalne snage uređaja, već pravilno podešavanje svih parametara rada. Iskusan majstor će uvek prilagoditi pritisak vrsti fasade, udaljenosti mlaza i stepenu zaprljanosti kako bi se postigao najbolji rezultat uz potpuno očuvanje površine.
Više od 20 godina peremo različite vrste fasada
Nisu sve fasade izrađene od istih materijala niti podjednako reaguju na vodu, sredstva za čišćenje i mehaničko opterećenje. Upravo zbog toga način pranja mora biti prilagođen svakoj vrsti završne obrade.
Pranje demit fasada
Pranje demit fasada obavljamo pažljivo, uz metodu koja ne ugrožava završni sloj i termoizolacioni sistem. Primenjujemo metode niskog pritiska u kombinaciji sa profesionalnim sredstvima koja razgrađuju prljavštinu, alge, mahovinu i druge naslage, a zatim ih bezbedno ispiramo. Na taj način najveći deo nečistoća uklanja se hemijskim delovanjem, dok voda služi samo za ispiranje razgrađenih naslaga.
Posebnu pažnju posvećujemo spojevima oko prozora, vrata, terasa i oluka, gde postoji najveći rizik od prodora vode. Cilj nam nije samo da fasada bude vizuelno čista, već da čišćenje bude bezbedno za ceo fasadni sistem i da se očuvaju njegova zaštitna i termoizolaciona svojstva.
Pranje silikatnih fasada
Pranje silikatnih fasada obavljamo metodom koja efikasno uklanja prašinu, čađ, alge i druge nečistoće, a pritom čuva svojstva završnog maltera. Koristimo odgovarajuća sredstva za čišćenje koja ne zatvaraju pore materijala niti narušavaju njegovu paropropusnost, dok pritisak vode prilagođavamo stanju i stepenu zaprljanosti fasade.
Na taj način fasada se temeljno čisti, zadržava mogućnost prirodnog prolaska vodene pare i ostaje dugoročno zaštićena od spoljašnjih uticaja.
Pranje alu bond fasada
Alu bond fasade (aluminijumske kompozitne fasade) zahtevaju pažljivo čišćenje kako bi se sačuvala njihova glatka površina i zaštitni premaz. Za pranje koristimo odgovarajući pritisak vode i sredstva namenjena aluminijumskim površinama, čime se efikasno uklanjaju prašina, čađ, tragovi kiše i druge nečistoće bez rizika od oštećenja panela. U zavisnosti od visine objekta, radove izvodimo sa zemlje, iz auto-korpe ili tehnikom industrijskog alpinizma.
Pranje fasada od kamena
Pranje kamene fasade prilagođavamo vrsti kamena i stepenu zaprljanosti. Kod poroznijih vrsta kamena primenjujemo blaže metode čišćenja kako bismo sprečili upijanje vode i oštećenje površine, dok se čvršći kameni materijali mogu prati intenzivnije kada to njihova struktura dozvoljava. Cilj je da kamen bude temeljno očišćen, uz očuvanje njegovog prirodnog izgleda i dugotrajnosti.
Česta pitanja i odgovori
Da li je pranje fasade pod pritiskom uvek bezbedno?
Ne. Bezbednost zavisi od vrste fasade, njenog stanja i pravilnog podešavanja opreme. Na čvrstim površinama poput betona ili kamena pranje pod pritiskom uglavnom nije problem, dok kod termoizolacionih sistema i dekorativnih maltera previsok pritisak može izazvati oštećenja. Zato se pritisak uvek prilagođava konkretnoj površini.
Kako se uklanjaju alge i tvrdokorne nečistoće sa fasade?
Alge, mahovina i buđ ne uklanjaju se samo ispiranjem vodom, jer mikroorganizmi mogu ostati u porama fasade i ponovo se razviti. Zbog toga se koriste specijalna sredstva koja deluju na njihov uzrok, nakon čega se površina pažljivo ispira. Ovakav postupak daje dugotrajnije rezultate od običnog pranja.
Kako oprati fasadu na kući, a da se ne ošteti završni sloj?
Najvažnije je odabrati način čišćenja prema vrsti fasade i stepenu zaprljanosti. Kod većine savremenih fasada koriste se kontrolisan pritisak vode i profesionalna sredstva koja razgrađuju nečistoće, čime se izbegava agresivno mehaničko čišćenje. Nepravilno podešen visok pritisak može oštetiti dekorativni malter, zbog čega je važno da pranje izvode iskusni profesionalci.
Na koliko godina je preporučljivo prati fasadu?
Stručno pranje spoljne fasade preporučujemo na svakih 3 do 5 godina zavisno od lokacije objekta, nivoa zagađenja, izloženosti vlazi i vremenskih uslova. Objekti koji se nalaze pored prometnih saobraćajnica ili u industrijskim zonama često zahtevaju češće održavanje zbog povećane zaprljanosti.
Može li pranje da ošteti termoizolacionu fasadu?
Pravilno izvedeno pranje neće oštetiti termoizolacioni sistem. Problem nastaje ukoliko fasada već ima pukotine, odvojene spojeve ili oštećen završni sloj kroz koji voda može dopreti do izolacije. Zbog toga se pre početka radova uvek vrši pregled fasade kako bi se utvrdilo da li je potrebno prvo izvršiti sanaciju.
Da li je potrebno oprati fasadu pre farbanja?
Da. Ukoliko se nova boja nanese preko prašine, algi ili masnih naslaga, prijanjanje završnog premaza može biti znatno slabije. Profesionalno pranje uklanja nečistoće sa površine i stvara bolje uslove za ravnomerno nanošenje fasadne boje ili zaštitnih premaza.
U koje doba godine je najbolje prati fasadu?
Najpovoljniji period za pranje fasade su proleće, leto i rana jesen, kada su temperature umerene i nema opasnosti od smrzavanja vode. Radovi se ne preporučuju tokom jakog mraza, obilnih padavina ili ekstremno visokih temperatura koje mogu ubrzati isušivanje sredstava za čišćenje.
Koliko traje pranje fasade?
Trajanje radova zavisi od površine objekta, visine, stepena zaprljanosti i načina pristupa. Manje porodične kuće često se mogu oprati u toku jednog dana, dok je za veće stambene ili poslovne objekte potrebno više vremena. Nakon pregleda objekta moguće je preciznije proceniti trajanje radova.
Kako produžiti efekat nakon pranja fasade?
Da bi fasada što duže ostala čista, preporučuje se redovna kontrola oluka i odvoda, uklanjanje rastinja koje zadržava vlagu uz zidove i povremeno ispiranje površinskih nečistoća. Na objektima koji su često izloženi vlazi mogu se primeniti i zaštitni hidrofobni premazi koji usporavaju zadržavanje vode i prljavštine na fasadi.




